Kako stvarati više prostora za susret, dijalog i saradnju među ljudima različitih iskustava, uvjerenja i pripadnosti? Ovo je bilo jedno od ključnih pitanja prve lokalne radionice projekta Bridging Beliefs, održane 24. septembra 2026. godine u Mostaru.
Radionica „Dijalog i uključivo lokalno upravljanje: perspektive iz Mostara“ okupila je predstavnike Grada Mostara, Ministarstva obrazovanja, Zavoda za školstvo, škola i drugih obrazovnih institucija, vjerskih zajednica, organizacija civilnog društva i drugih lokalnih aktera. Cilj je bio otvoriti prostor za razgovor o tome kako različiti dijelovi lokalne zajednice mogu bolje sarađivati i kako postojeće inicijative i prostori susreta mogu doprinijeti međusobnom razumijevanju i povjerenju.
Mostar: grad koji traži prostore susreta
Mostar je grad sa složenim društvenim i institucionalnim naslijeđem. Posljedice podjela nastalih tokom 1990-ih i danas su vidljive u pojedinim segmentima javnog i svakodnevnog života. Istovremeno, tokom proteklih godina učinjeni su brojni napori da se unaprijede saradnja i veze među različitim dijelovima zajednice.
Posebno osjetljivo područje ostaje obrazovanje. Djeca različitih etničkih i nacionalnih pripadnosti u praksi često pohađaju odvojene škole i nastavu prema različitim nastavnim planovima i programima. Paralelne ili odvojene strukture prisutne su i u drugim područjima javnog života.
Ipak, Mostar nije samo priča o podjelama. Grad ima brojne organizacije, institucije, inicijative, javne prostore i aktivnosti koje ljude povezuju oko zajedničkih interesa. Upravo je prepoznavanje tih postojećih resursa i mogućnosti za njihovo jačanje bilo u središtu radionice.
Od dobre prakse do lokalnih iskustava
Učesnici su imali priliku čuti i iskustva iz drugih sredina. Kenan Hodžić, sekretar Odbora za međureligijsku saradnju u Zenici, predstavio je primjer dobre prakse iz Zenice i podijelio iskustva u izgradnji saradnje i dijaloga na lokalnom nivou.
Lokalne perspektive predstavile su Elvedina Kazazić, učiteljica islamske vjeronauke iz VI Osnovne škole Mostar i Marija Ćavar, ispred Zavoda za školstvo Mostar koje su učesnicima približile inicijative i iskustva iz Mostara. Razmjena ovih primjera pokazala je da dijalog ne mora početi od velikih i formalnih procesa – često počinje upravo kroz konkretne aktivnosti, saradnju i ljude koji stvaraju prilike za susret.
Mapiranje Mostara: gdje se već susrećemo?
Jedan od participativnih dijelova radionice bila je aktivnost „Mapiranje Mostara“, tokom koje su učesnici zajednički istraživali gdje i na koji način u Mostaru već postoje prilike za susret ljudi različitih zajednica.
Na mapi su se našli škole i univerziteti, kulturne institucije i događaji, sportski sadržaji, javni prostori, volonterske i humanitarne aktivnosti, mjesne zajednice, omladinske i organizacije civilnog društva, vjerske zajednice, ali i zajednički izazovi vezani za okoliš i život u lokalnoj zajednici.
Posebno je bilo važno prepoznati da prostori susreta nisu uvijek formalno namijenjeni dijalogu. Ljudi se često povezuju kroz sport, kulturu, obrazovanje, volontiranje, zaštitu okoliša ili jednostavno kroz zajedničke interese i potrebe svoje zajednice.
Tri teme, mnogo pitanja
U drugom participativnom dijelu, World Café, razgovor je nastavljen kroz tri međusobno povezane teme:
- uključivo lokalno upravljanje i participacija;
- obrazovanje, mladi i međusobno razumijevanje;
- zajednički prostori, kultura i svakodnevni život.
Učesnici su naglasili značaj direktnog i kontinuiranog kontakta, neutralnih i uključivih prostora, zajedničkih interesa i aktivnosti koje mogu okupiti ljude oko nečega što im je važno.
Među prilikama za jačanje povjerenja i prevazilaženje stereotipa prepoznate su zajedničke obrazovne, kulturne, sportske, ekološke, humanitarne i volonterske aktivnosti. Posebno je istaknuta uloga obrazovanja i rada s mladima u razvoju kritičkog mišljenja, empatije i sposobnosti razumijevanja različitih perspektiva.
Istovremeno, učesnici su govorili i o preprekama: nedostatku kontinuiteta pojedinih inicijativa, ograničenim prilikama za direktan kontakt, predrasudama i nepovjerenju, društvenoj polarizaciji, nedovoljnoj institucionalnoj podršci i resursima te potrebi za funkcionalnijim povezivanjem građana, organizacija civilnog društva, vjerskih zajednica i lokalnih institucija.
Dijalog kao proces, a ne jednokratni događaj
Jedna od važnih poruka radionice jeste da Mostar već ima brojne ljude, inicijative i prostore na kojima se može graditi održiviji dijalog. Izazov je kako ih bolje povezati, dati im kontinuitet i stvoriti više prilika da se ljudi različitih iskustava susretnu, razgovaraju i sarađuju.
Za takav pristup potrebni su različiti akteri – građani, organizacije civilnog društva, obrazovne institucije, vjerske zajednice, lokalna administracija i izabrani predstavnici – kao i spremnost da se razgovor nastavi i nakon pojedinačnih događaja.
Prva lokalna radionica projekta Bridging Beliefs predstavlja jedan od koraka u tom procesu. Njeni zaključci i uvidi poslužit će kao lokalna osnova za naredne aktivnosti projekta u Mostaru, s fokusom na stvaranje više prostora za dijalog, međusobno razumijevanje i saradnju u zajednici.
Radionica je održana u okviru projekta Bridging Beliefs, uz podršku Europske unije kroz program CERV, a okuplja partnere iz 7 različitih evropskih država s ciljem jačanja dijaloga, uključivanja i saradnje među različitim zajednicama. Projekt koordinira ALDA – Europska asocijacija za lokalnu demokraciju, a u BiH projektne aktivnosti implementira Agencija lokalne demokratije (LDA) Mostar.
