Svjesni smo da živimo u ubrzanom vremenu gdje je sve nadomak ruke, na jedan click ili swipe, gdje su nam svi lako dostupni zahvaljujući aktivnim profilima na društvenim mrežama, a opet nikad nismo bili udaljeniji kada treba pričati o određenim temama. Dok se lako zaviruje u tuđe objave i živote, komunikacija o stvarnim životnim problemima nailazi na radio silence i rijetko kada se stignemo međusobno zapitati kako smo zapravo. Ko smo kada se zaključaju telefoni i ko smo kada ostanemo nasamo – sami sa sobom?
Baš iz ovog razloga LDA Mostar je u okviru projekta ROLES – osnaživanje mentalnog zdravlja kroz umjetnost, organizovala lokalnu radionicu s mladima o podizanju svijesti i destigmatizaciji mentalnog zdravlja. Ovoj aktivnosti prethodio je intenzivan trening za trenere održan u Lublinu (Poljska), gdje su učesnice iz Bosne i Hercegovine usvojile savremene alate i metodologije potrebne za direktan rad s mladima i destigmatizaciju mentalnog zdravlja u lokalnim zajednicama. Na osnovu usvojenih znanja, radionicu u Mostaru su stručno i uspješno vodile Anita Miljko iz Centra za socijalni rad Grada Mostara i Ivana Veselinović, volonterka u Udruženju “Nova žena”.

Tokom programa, kroz interaktivne prezentacije i kreativne radionice, učesnici su prikazali kako doživljavaju i ispoljavaju emocije te kako bi reagovali u situacijama emocionalne krize, koje su bile bazirane na svakodnevnim životnim primjerima. Mladi su istraživali važnost aktivnog slušanja, emocionalne svjesnosti i poštovanja u dijalogu, što ih je podstaklo da razmisle o sopstvenim obrascima komunikacije i postanu svjesniji toga kako njihove riječi i reakcije utiču na druge, što je temelj izgradnje zdravijih odnosa i pozitivnije dinamike u njihovom okruženju.
„Ova radionica je istražila temu mentalnog zdravlja na kreativan, autentičan i zanimljiv način. Posebno mi se svidio rad u grupama, razmjena mišljenja i promišljanje o konkretnim situacijama iz svakodnevnog života. Ipak, pored svih aktivnosti, ono najljepše je bilo upoznati tako inspirativne i predivne mlade ljude.“ – Azra Zahirović, učesnica
Istovremeno, radionica je poslužila kao savršena platforma za učenje o konkretnim načinima djelovanja kroz osnove psihološke prve pomoći (EFA), odnosno kako reagovati kada primijetimo da je neko pod stresom ili da prolazi kroz težak period. Razgovarali smo i učili o empatiji, definisali njene granice, a poseban osvrt napravljen je na različite oblike vršnjačkog nasilja i diskriminacije, što su se pokazale kao izuzetno bliske i zanimljive teme za mlade.
„Na radionici sam naučila dosta novih stvari koje su potrebne za život i svakodnevnu komunikaciju: kako pravilno artikulisati svoje misli, razliku između pasivnog, agresivnog i asertivnog govora, te kako pomoći nekome u teškim ili hitnim emocionalnim stanjima. Smatram da su teme potrebne za svakodnevni život i suživot sa ostalim ljudima i zahvalna sam što sam imala priliku prisustvovati na ovakvoj radionici.“ – Adna Tunović, učesnica
U vremenu kada se mladi svakodnevno suočavaju sa stalnim pritiskom, ispitnim rokovima i preopterećenim rasporedom, ova radionica im je pružila siguran prostor za predah, mjesto gdje su mogli skinuti teret svakodnevnih obaveza i otvoreno razgovarati o stvarima koje svi prolazimo, a o kojima rijetko pričamo naglas.
Mi se ne pitamo je li mentalno zdravlje važno – mi znamo da jeste. Aktivno radimo na tome da podignemo svijest o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu, jer smo i sami svjesni brzine i izazova vremena u kojem živimo.


„Na radionici sam naučila dosta novih stvari koje su potrebne za život i svakodnevnu komunikaciju: kako pravilno artikulisati svoje misli, razliku između pasivnog, agresivnog i asertivnog govora, te kako pomoći nekome u teškim ili hitnim emocionalnim stanjima. Smatram da su teme potrebne za svakodnevni život i suživot sa ostalim ljudima i zahvalna sam što sam imala priliku prisustvovati na ovakvoj radionici.“ – Adna Tunović, učesnica








Projekat je sufinansiran od strane Evropske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su isključivo stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Evropske unije ili Evropske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Evropska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.


