Analiza budžeta Grada Mostara za 2025. i 2026. godinu pokazala je da rast ukupnog budžeta sam po sebi ne znači da su potrebe građana bolje prepoznate. Problem nije samo koliko se novca izdvaja, nego kako se taj novac planira, obrazlaže i prati.
Koliko je Grad Mostar izdvojio za rodnu ravnopravnost? Naizgled jednostavno pitanje nema jednostavan odgovor.
Ne zato što u budžetu ne postoje sredstva za vrtiće, socijalnu zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje ili druge oblasti koje utiču na položaj žena i muškaraca. Problem je što budžetske stavke nisu jasno povezane sa ciljevima, korisnicima i očekivanim rezultatima.
Analiza koju je provela Agencija lokalne demokratije Mostar pokazuje da je Budžet Grada Mostara i dalje prvenstveno organizovan prema gradskim službama i ekonomskim kodovima.
Iz njega se može pročitati koliko je novca planirano. Mnogo je teže utvrditi kome je određena mjera namijenjena, koji problem rješava i šta bi nakon njenog provođenja trebalo biti drugačije.
Gender akcioni plan postoji, ali njegova veza sa budžetom nije vidljiva
Grad Mostar je usvojio Gender akcioni plan za period 2024–2027. godine. Njime su definisani prioriteti i mjere koje bi trebale unaprijediti ravnopravnost žena i muškaraca.
Međutim, u gradskom budžetu nije uspostavljena jasna i sistemska veza između tih mjera i sredstava potrebnih za njihovo provođenje.
Zbog toga se iz budžetskih dokumenata ne može jednostavno vidjeti:
- koja budžetska stavka finansira određenu mjeru iz Gender akcionog plana,
- koja gradska služba je odgovorna za provođenje,
- koliko korisnika bi mjera trebala obuhvatiti,
- koji rezultat Grad očekuje,
- kako će se pratiti da li je taj rezultat postignut.
Dok te veze nema, Gender akcioni plan ostaje dokument čije je provođenje teško pratiti, a još teže ocijeniti.
Subvencije za vrtiće otkrile su širi problem
Jedan od najupečatljivijih primjera odnosi se na subvencioniranje smještaja djece u privatnim vrtićima.
Informacije o mogućem nedostatku sredstava i riziku prekida subvencija pokazale su šta se događa kada se određena mjera ne planira prema njenom stvarnom trajanju, broju korisnika i ukupnim troškovima.
Na papiru je riječ o jednoj budžetskoj stavci. U svakodnevnom životu riječ je o sigurnosti na koju porodice računaju.
Ako sredstva nisu planirana za cijelu godinu, roditelji se mogu naći pred iznenadnim dodatnim troškom. Posljedice posebno mogu osjetiti žene, koje i dalje češće preuzimaju obaveze brige o djeci i zbog nedostupnosti vrtića mogu biti prisiljene smanjiti radno vrijeme ili odustati od zaposlenja.
Ovaj primjer pokazuje da rodno odgovorno budžetiranje nije teorijski zahtjev. Ono traži da se prije donošenja odluke procijene njene stvarne posljedice.
Plan nije isto što i izvršenje
Analiza Budžeta za 2025. godinu tokom projekta je dopunjena pregledom Budžeta Grada Mostara za 2026. godinu, u granicama javno dostupnih podataka.
Tu se pojavljuje još jedan važan problem.
Usvojeni budžet govori šta Grad namjerava finansirati. Tek izvještaj o izvršenju pokazuje koliko je novca zaista potrošeno, jesu li planirane aktivnosti provedene i jesu li korisnici dobili najavljenu podršku.
Kada ti podaci nisu pravovremeno dostupni, javnost može analizirati plan, ali ne može donijeti konačan zaključak o njegovom izvršenju.
Bez podataka o realizaciji nije moguće razlikovati mjeru koja dobro izgleda u budžetskoj tabeli od mjere koja je zaista provedena.
Šta treba promijeniti u Budžetu za 2027?
Na osnovu analize izrađen je policy brief sa preporukama za naredni budžetski ciklus. Njegova svrha nije sastavljanje liste želja, nego uvođenje nekoliko ostvarivih promjena u način planiranja gradskog novca.
Prvi zahtjev je da se relevantne budžetske stavke povežu sa mjerama Gender akcionog plana. Uz planirani iznos trebaju biti navedeni odgovorna služba, ciljana grupa i rezultat koji se želi postići.
Drugi zahtjev je da se kontinuirane usluge i subvencije planiraju za svih 12 mjeseci, na osnovu realnog broja korisnika i očekivanih troškova.
Treći zahtjev odnosi se na transparentnost budžetskog procesa. Budžetski dokumenti i podaci o izvršenju trebaju biti pravovremeno dostupni, a prijedlozi dostavljeni tokom konsultacija trebaju dobiti obrazložen odgovor.
Javni novac mora imati vidljiv rezultat
Rodno odgovorno budžetiranje ne traži da se svaka budžetska stavka označi kao „ženska“ ili „muška“. Traži da Grad zna kome je neka mjera potrebna, koliko ljudi će je koristiti i šta će njome biti postignuto.
To je osnov odgovornog upravljanja.
Građanima nije dovoljno reći koliko je novca planirano. Potrebno je pokazati šta je tim novcem urađeno, ko je dobio podršku i da li je riješen problem zbog kojeg je određena mjera uvedena.
Budžet može biti veći iz godine u godinu. Pravi napredak postoji tek kada se povećanje sredstava može povezati sa boljim i dostupnijim uslugama za građane Mostara.
Projekt „Rodno odgovorno budžetiranje: od papira do prakse“ implementirala je Agencija lokalne demokratije Mostar uz finansijsku podršku Evropske unije.
