Novo istraživanje o građanskom učešću i stanju civilnog društva: 79,5% OCD u BiH ima nestabilno finansiranje, a 53,6% samo djelimičan uticaj na procese odlučivanja
Nestabilnost finansiranja i ograničen uticaj organizacija civilnog društva na kreiranje javnih politika i dalje predstavljaju ključne izazove u Bosni i Hercegovini i regionu, pokazuje novo regionalno istraživanje koje je obuhvatilo 291 organizaciju iz Zapadnog Balkana i EU.
Prema rezultatima istraživanja, 79,5% organizacija civilnog društva (OCD) u BiH izvještava o nestabilnom finansiranju, što predstavlja drugi najlošiji rezultat u regiji. Istovremeno, 66,7% organizacija u potpunosti zavisi od međunarodnih donatora, što ukazuje na visok stepen finansijske ranjivosti sektora.
Istraživanje je provedeno u okviru regionalnog projekta “ROOT WB – Regionalna odgovornost za našu budućnost: građani i civilno društvo jačaju europske vrijednosti na Zapadnom Balkanu”, sufinansiranog od strane Evropske unije kroz program CERV (Citizens, Equality, Rights and Values), a kojeg predvodi Agencija lokalne demokratije (LDA) Mostar.
Nalazi istraživanja dalje pokazuju da 53,6% organizacija smatra da njihovo učešće u procesima javnih politika dovodi tek do djelimičnih promjena, dok se konsultacije najčešće odvijaju u kasnim fazama procesa, bez obavezujućih povratnih informacija institucija. Ovakva praksa, prema istraživanju, stvara zatvoreni krug u kojem se povjerenje građana i organizacija u institucionalne procese postepeno smanjuje.
U cilju validacije i dodatnog produbljivanja nalaza istraživanja, u okviru predstavljanja publikacije organizirana je serija online panel diskusija koje su okupile predstavnike nevladinog i vladinog sektora, institucija i stručne javnosti iz regiona.
Jedan od tih događaja organizirala je i Agencija lokalne demokratije (LDA) Mostar, kao lider partnera na projektu, u četvrtak 18.06. Online panel diskusija pod nazivom „Civic Pulse BiH: Građani, civilno društvo i institucije – tko pokreće promjene?“ okupila je skoro 50 predstavnika civilnog društva i institucija, te poslužila kao prostor za predstavljanje i diskusiju nalaza istraživanja u BiH kontekstu.
U okviru panel diskusije, poseban fokus bio je na institucionalnim mehanizmima učešća građana. Vildan Hadžihasanović, stručni savjetnik Sektora za pravnu pomoć i razvoj civilnog društva Ministarstva pravde BiH, napomenuo je važnost platforme e-Konsultacije, naglasivši da su kritike u ovom procesu dvosmjerne.
Dok se institucije žale na nedovoljnu uključenost OCD-a, organizacije ukazuju na nedostatak suštinskih inicijativa za učešće. Istaknuto je da ključni mehanizam za prevazilaženje ovog jaza leži u transparentnom praćenju kroz izvještaje o postupanju, u kojima svaka institucija obrazlaže kako je odgovorila na komentare i inicijative OCD-a.
Panelistica Jasna Jašarević, direktorica Fondacije tuzlanske zajednice, naglasila je da su stabilnost i kontinuitet rada ključni za dugoročno osnaživanje i zadržavanje povjerenja građana. Iako je Strategija Vijeća ministara BiH za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2025. – 2029. usvojena na državnom nivou, njena puna implementacija na svim nivoima vlasti ostaje ključni korak ka stvaranju uslova za održiv rad organizacija.
Panelistice su također istakle da se prostor za efikasno učešće ne može uređivati isključivo vladinim ukazima, već kroz inkluzivne i zakonski uređene procese koji počinju od preciznog definisanja i kategorizacije društvenih grupa, kako bi se osiguralo da svi građani imaju jednak i siguran prostor za učešće u donošenju odluka.
Bosna i Hercegovina se nalazi u grupi zemalja u kojima formalni prostor za djelovanje civilnog društva postoji, ali je opterećen izazovima implementacije, fragmentacijom i nedovoljno razvijenim mehanizmima povratne informacije u procesima donošenja odluka. Iako postoje institucionalni alati poput javnih konsultacija i e-platformi za učešće, ključni izazov ostaje njihova dosljedna i kvalitetna primjena.
Kao komparativni prikaz, panelu je doprinijela Isidora Stankić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCSP), koja je povukla paralelu između BiH i Srbije u kontekstu izazova sa kojima se organizacije suočavaju, uključujući pokušaje uvođenja restriktivnih zakona (poput Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u RS koji je Ustavni sud poništio) i sve učestalije digitalne pritiske na aktiviste.
Istaknut je i primjer građanske mobilizacije u Srbiji, gdje su se studenti organizovali i postali jedna od najrelevantnijih društvenih grupa, što pokazuje snagu građanske inicijative i građanskog angažmana. Ovaj primjer dodatno je stavljen u kontekst nalaza istraživanja, prema kojem Srbija bilježi najviši nivo građanskog učešća u regiji, koji iznosi 3,11.
Panelistica Selma Hadžihalilović iz Fondacije CURE zaključila je da je suština djelovanja civilnog sektora stvaranje sigurnih prostora, razvijanje komunikacije i prisutnost na terenu, čime se obnavlja i zadržava građansko povjerenje.
Krajnja poruka panela jeste da se partnerski, a ne korisnički odnos između civilnog društva i institucija treba graditi kontinuirano i strateški, kako bi se osiguralo da glas građana bude temelj svake buduće javne politike.
