U sredini u kojoj se često čuje kako „za mlade nema mnogo sadržaja“, grupa srednjoškolaca odlučila je pokazati da promjena ne mora početi velikim projektima ili velikim budžetima. Dovoljno je da neko postavi pravo pitanje. Šta biste vi promijenili u svojoj zajednici?
Upravo je tim pitanjem započela njihova priča u programu Zajednica volontera, koji provodi Agencija lokalne demokratije Mostar.
Kroz metodologiju participativnog akcijskog istraživanja, mladi su sami analizirali svoju zajednicu, razgovarali sa sugrađanima i pokušali razumjeti koje probleme ljudi svakodnevno prepoznaju. Odgovori nisu iznenadili. Naprotiv. Psi lutalice, otpad, nedostatak uređenog prostora i drugi komunalni problemi pokazali su se kao teme koje građani najčešće spominju.
„Psi lutalice su jedan od većih problema u našoj zajednici. Odgovori koje smo dobili od građana stvarno su nas motivirali da razmišljamo šta možemo uraditi dalje“, kaže učesnik radionice Ali Agić.
Slično iskustvo dijeli i Ena Hušić: „Primijetili smo da su zagađenost, smeće na ulicama i u rijekama, kao i kvalitet zraka, problemi koje ljudi svakodnevno vide i o kojima žele govoriti“.
Za Tarika Bajramovića, trenera koji je mlade vodio kroz istraživanja, najveća vrijednost tog procesa nije bila samo u rezultatima istraživanja, nego u načinu na koji su mladi pristupili radu.
„Sam proces istraživanja nije komplikovan, i upravo zato je PAR metodogija tako efikasna – jer je jednostavna. Studenti, učenici, mladi ljudi je vrlo brzo shvate i primijene. I to je bila poenta cijelog procesa, da oni kao građani svojih lokalnih zajednica brzo detektuju probleme. I, većinom se ti problemi ponavljaju – otpad, psi lutalice, parking i slično, ali mladi pokažu interes za djelovanje. Naravno, ne svi; uvijek se, u svakoj grupi dva ili tri učenika iskažu kao pokretači, ali entuzijazam i aktivnost su uvijek prisutni“, osvrće se Bajramović na rad s mladima, ne samo Gornjeg Vakufa-Uskoplja, nego svih 10 lokalnih zajednica u kojima se projekat provodi.
A te su lokalne zajednice itekako različite, što se, upozorava Bajramović, nerijetko odražava ne samo na njihovu aktivnost, nego i svakodnevnicu mladih općenito: „U nekim je mjestima više prilika, sadržaja i prostora za okupljanje mladih, dok u drugima toga gotovo da nema. Posebno se vidi razlika tamo gdje postoje omladinski centri ili organizacije koje kontinuirano rade s mladima. Tada je mnogo lakše graditi aktivizam i uključiti ih u zajednicu“.
No, bez obzira na razlike, jedno je svima zajedničko. Mladi žele da ih se sluša, i čuje.
Zajednica volontera Agencije lokalne demokratije Mostar nije ponudila gotova rješenja za probleme koje su mladi prepoznali. Ponudila im je nešto jednako važno – alat da sami istraže svoju zajednicu, razgovaraju s ljudima i pretvore zapažanja u ideje za djelovanje.
I upravo zato je Zajednica volontera značajna, što učesnike uči da promjene počinju onda kada neko odluči pitati, saslušati i pokušati nešto promijeniti. A za jednu malu zajednicu, kakva je Gornji Vakuf-Uskoplje, to je često prvi i najvažniji korak. Osim u tom gradiću, aktivnosti se kroz projekat provode u Tesliću, Milićima, Doboju, Tuzli, Bosanskoj Krupi, Glamoču, Stocu, Zvorniku i Mostaru.
Zajednica volontera dio je projekta Dijalog za budućnost 3 – DFF3 kojeg provode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji sa Rezidentnom koordinatoricom Ujedinjenih nacija, te u partnerstvu s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine i Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Projekt finansira Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
