Građani o budžetu rijetko govore jezikom ekonomskih kodova. Govore o vrtićima, poslu, socijalnoj sigurnosti i uslugama koje im nedostaju. Upravo su ta iskustva bila u središtu javnih tribina i okruglog stola koje je LDA Mostar organizovala u okviru projekta „Rodno odgovorno budžetiranje: od papira do prakse“.
Na prvi pogled, gradski budžet je zbir iznosa raspoređenih između službi, ustanova i programa. Za građane je, međutim, njegovo značenje mnogo konkretnije.
Budžet određuje hoće li neka usluga biti dostupna tokom cijele godine, hoće li porodice dobiti potrebnu podršku i hoće li mjere usvojene gradskim strateškim dokumentima zaista biti provedene.
Kroz javne tribine organizovane u Mostaru, LDA Mostar otvorila je razgovor o tome koliko gradski budžet odgovara stvarnim potrebama građana i građanki, posebno kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti.
Ekonomska sigurnost i socijalna zaštita u prvom planu
Najveći interes izazvala su pitanja ekonomskih prilika za žene i socijalne zaštite.
Razgovaralo se o mogućnostima zapošljavanja i samozapošljavanja žena, dostupnosti podrške za razvoj poslovnih ideja, socijalnim uslugama i svakodnevnim preprekama sa kojima se suočavaju porodice i ranjive grupe.
Upravo se na ovim primjerima najbolje vidi šta rodno odgovorno budžetiranje znači u praksi. Nije dovoljno da određena oblast postoji u budžetu. Potrebno je znati kome je program namijenjen, koliko će ljudi obuhvatiti, koliko dugo će trajati i kakvu promjenu treba donijeti.
Pitanja sigurnosti javnih prostora te transparentnosti institucija i javnih dokumenata privukla su manje pažnje. To, međutim, ne znači da su manje važna. Prije pokazuje da građani budžetske teme najlakše prepoznaju kada su povezane sa neposrednim životnim potrebama.
Transparentnost postaje razumljiva kada nedostatak informacija znači neizvjesnost oko subvencije, socijalne usluge ili podrške na koju građani računaju.
Šta se dogodilo sa prijedlozima?
Prijedlozi i iskustva izneseni tokom tribina nisu ostali izdvojeni od ostatka projekta. Korišteni su u analizi budžeta i predstavljeni na okruglom stolu koji je okupio predstavnike gradskih institucija, Gradskog vijeća, javnih ustanova i organizacija civilnog društva.
Okrugli stol otvorio je razgovor o jednom od centralnih problema budžetskog procesa u Mostaru: između gradskih politika i izdvajanja u budžetu često ne postoji dovoljno jasna i vidljiva veza.
Grad Mostar ima Gender akcioni plan za period 2024-2027. godine. Ipak, iz budžeta nije jednostavno utvrditi koje stavke finansiraju njegove mjere, ko je odgovoran za njihovo provođenje i kako će se ocijeniti postignuti rezultati.
Zbog toga ni javnost ne može lako pratiti da li obaveze preuzete usvajanjem Gender akcionog plana zaista dobijaju finansijsku podršku.
Rodna ravnopravnost nije dodatak budžetu
Rodno odgovorno budžetiranje često se pogrešno predstavlja kao poseban budžet namijenjen ženama. Njegova suština je drugačija.
Ono od institucija traži da prilikom planiranja javnog novca provjere utiču li njihove odluke različito na žene i muškarce, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom i druge grupe stanovništva.
Dostupnost vrtića, socijalnih usluga i programa zapošljavanja možda na prvi pogled nisu označeni kao pitanja rodne ravnopravnosti. U stvarnom životu, međutim, upravo takve odluke često određuju ko može raditi, ko preuzima neplaćene obaveze brige i ko ostaje bez potrebne podrške.
Zbog toga pitanje rodno odgovornog budžeta nije pitanje posebnog tretmana. To je pitanje kvaliteta upravljanja javnim novcem.
Građani imaju pravo znati ne samo šta je planirano nego i šta je realizovano.
Bez dostupnih podataka o izvršenju budžeta nije moguće utvrditi jesu li sredstva potrošena prema planu, jesu li programi provedeni i jesu li ostvarili rezultat zbog kojeg su uvedeni.
Zaključak razgovora vođenih kroz tribine i okrugli stol zato je jednostavan: budžet mora biti povezan sa stvarnim potrebama, gradske politike moraju imati jasno finansijsko uporište, a javnost mora imati mogućnost da prati rezultate.
Jer iza svakog iznosa u budžetu nalazi se odluka koja utiče na nečiji život.
Projekt „Rodno odgovorno budžetiranje: od papira do prakse“ implementira Agencija lokalne demokratije Mostar, u okviru projekta “LENS – Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za monitoring javnih budžeta” koji finansira Evropska unija, a implementira Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) u partnerstvu s organizacijom Futura iz Mostara i Centrom za istraživanja i studije – GEA iz Banje Luke.
