U zajednicama u kojima se često govori o odlascima, rijetko se govori o onima koji ostaju. A još rjeđe o onima koji, uprkos svemu, odluče djelovati. Takve priče dolaze iz Glamoča i Bosanske Krupe – dva mjesta različite dinamike, ali sa istim pitanjem: šta mladi mogu promijeniti tamo gdje žive?
Glamoč – mjesto koje čeka i mladi koji to više ne žele
Površinom jedna od većih općina u Bosni i Hercegovini, Glamoč danas je gotovo prazan prostor. Procjenjuje se da u cijeloj općini živi između 2.500 i 3.000 stanovnika, a postoje sela u kojima boravi tek nekoliko ljudi. Mnogi mještani opisuju svakodnevicu kao život između čekanja i odlaska. No, mladih u Glamoču ima. I žele više od sredine u kojoj rastu. Žele i da sredina raste.
Priliku da progovore i promišljaju o svojoj zajednici dobili su kroz program Zajednica volontera Agencije lokalne demokratije Mostar.
„Mladi inače imaju jako malo šansi da budu aktivni. Vlasti su nezainteresirane i ne čuju nas toliko koliko bi trebali. Ova aktivnost mi je otvorila oči – uvidio sam koliko ova zajednica ima problema“, kaže Velid Mujkić, jedan od učesnika.
Međutim, ključ ove priče nije samo u tome što su problemi izgovoreni. Ključ je u tome što su mladi počeli tražiti rješenja.
Kroz rad u grupama, uz podršku mentora, istražuju i analiziraju potrebe svoje zajednice i pretvaraju ih u konkretne ideje – male inicijative, lokalne akcije i događaje koji mogu pokrenuti promjene, makar u početku bile skromne.
Jedna od inicijativa o kojoj već razgovaraju jeste pronalazak i uspostavljanje prostora za mlade – centra koji bi postao mjesto okupljanja, učenja i zajedničkog djelovanja.
U kontekstu poput Glamoča, i takvi koraci imaju posebnu težinu.
Bosanska Krupa: energija koja traži smjer
Za razliku od Glamoča, Bosanska Krupa ima drugačiji ritam. Grad je to s više kretanja, više ljudi i više potencijala. Ipak, izazov ostaje isti – kako energiju mladih pretvoriti u konkretno djelovanje.
Program „Zajednica volontera“ zato u Bosanskoj Krupi ne pokreće proces, nego ga usmjerava.
Kroz zajednički rad, diskusije i razmjenu informacija, mladi uče kako prepoznati stvarne probleme u zajednici, povezati vlastite ideje s potrebama drugih i razviti inicijative koje mogu uključiti širi krug ljudi.
Jedan od problema koji su prepoznali jeste pitanje otpada i očuvanja okoliša, zbog čega već razvijaju ideje za ekološke akcije i aktivnosti podizanja svijesti o očuvanju rijeke Une kao ključnog prirodnog resursa njihove zajednice.
Upravo u takvim sredinama dolazi do izražaja činjenica da mladi već imaju energiju, ali im je potrebna podrška da je pretvore u djelovanje. To su prepoznali i u lokalnom udruženju Generacije, koje je pružilo snažnu podršku realizaciji aktivnosti i stvaranju prostora u kojem mladi mogu otvoreno razgovarati, razvijati ideje i aktivno doprinositi svojoj zajednici.
„Neizmjerno je važno da mlade osobe imaju prilike koje nude mogućnosti njihovog aktivnog uključivanja u inicijative koje imaju za cilj poboljšanje društvene zajednice. Dobrobit za mlade kroz takve prilike očituje se u mogućnostima razvijanja njihovih vlastitih kompetencija za cjeloživotno učenje, a za zajednicu ulaganja u buduće generacije koje svojim djelovanjem kreiraju kvalitetno i humano društvo za sve ljude“, ističe Almira Šertović, predsjednica udruženja.
Šta zapravo rade mladi
Aktivnosti koje Agencija lokalne demokratije Mostar provodi kroz Zajednicu volontera dio su projekta Dijalog za budućnost 3 – DFF3 kojeg provode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji sa Rezidentnom koordinatoricom Ujedinjenih nacija, te u partnerstvu s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine i Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Projekt finansira Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
U praksi, ovaj program mladima nudi jednostavan, ali važan proces: okupljanje, razgovor, analizu problema i razvoj ideja.
Mladi zajedno identifikuju izazove u svojoj zajednici, razdvajaju ono što je zaista važno od svakodnevnih frustracija i osmišljavaju inicijative koje mogu zagovarati prema lokalnim vlastima ili realizirati kroz volonterske akcije.
Istovremeno, razvijaju ključne vještine – javni nastup, zagovaranje, timski rad i međusobno razumijevanje, uz stručnu podršku i mentorstvo koje osigurava LDA Mostar.
Zašto je to važno
Drugim riječima, uče kako da budu aktivni građani, a ne samo posmatrači. Koordinatorica projekta Maja Vejzović-Voloder naglašava: „Kada mladima date priliku da govore, oni ne staju samo na riječima – oni traže rješenja. Naš cilj je da ih podržimo da te ideje pretvore u konkretne inicijative koje imaju dugoročan utjecaj na zajednicu.“
U Glamoču to znači probuditi osjećaj da promjena uopće jeste moguća. U Bosanskoj Krupi to znači usmjeriti energiju koja već postoji. U oba slučaja, suština je ista: dati mladima prostor i povjerenje. Jer promjene ne dolaze same, one počinju onog trenutka kada neko odluči da ih pokrene.
