Učestvovali smo na konferenciji “Nacionalni dijalog u BiH”

“The Soul of Europe” bio je organizator trodnevne konferencije Nacionalni dijalog u BiH , koja se održala u Sarajevu, od 28.10 do 30.10.2016. godine, pod pokroviteljstvom organizacije Lord Raymond Hylton.
Konferencija je održana uz učešće 40 sudionika, predstavnika nevladinih organizacija iz cijele Bosne i Hercegovine, među kojima je bila i predstavnica LDA Mostar , Dženana Dedić.

Učesnici su u prvi plan stavili nužnost uspostavljanja dijaloga sa predstavnicima svih nivoa vlasti, kako bi se glas naroda i građana čuo i kako bi oni postali jednako važna karika u donošenju odluka koje se tiču budućnosti bh. društva, njegovog prosperiteta i puta ka eurointegraciji.

Aktivnosti koje će biti sporvedene u okviru programa Nacionalni dijalog u BiH za početak će biti usmjerene isključivo prema lokalnim zajednicama, koje nisu imale priliku biti aktivno ukljuČene u kreiranju vizije budućnosti BiH. Teme o kojima su učesnici razgovarali ticale su se nekih od najvećih problema sa kojima se susreće bh. društvo:
-Prošlost kao lekcija za budućnost (Uvodničar: Edvin Džudić, UDIK)
-Religija problem ili rješenje (Uvodničar: Donald Reeves, The Soul of Europe)
-Pomirenje i međuetnička saradnja (Uvodničar: Igor Vuković, IMIC Zajedno)
-Kvalitet obrazovnog sistema u BiH RazliČiti programi za buduće podjele? (Uvodničar: Dženan Skelić, Univerzitet u Zenici)
-Odljev mozgova razlozi i kako spriječiti (Uvodničar: Adi Selman, Omladinski resursni centar)
-Ekonomija kao pokretač pozitivnih reformi (Uvodničar: Aida Zupčević, Udruženje poslovnih Žena BiH).

Izlaganja ovih eksperata bila su pravi primjer kako ljudi u BiH mogu voditi dijalog u demokratskoj atmosferi i uz konkretne prijedloge doprinjeti rješavanju gore spomenutih problema. Neki od zaključaka do kojih se došlo na ovoj konferenciji bili su:

-Da je bh. društvo (kada su u pitanju međunacionalni odnosi) uglavnom ostalo nepromjenjeno nakon više od 20 godina od rata;
-Da je sistem bh. društva prepun mnogih nedostataka i nelogičnosti, što u konačnici rezultira opstrukcijom u namjeri da se ostvari bolja budućnost i eventualno pristupanje euroatlantskim integracijama.
-Da su kao najosjetljivije kategorije društva ocjenjene žene, mladi i osobe sa invaliditetom .
Kao prijedlozi za rješavanje navedenih problema navedeni su:
– Uključivanje zapostavljenih sredina i omogućavanje svakovrsne mobilnosti građana;
– Mobilnost profesora;
– Uvođenje obaveznog časa o pomirenju u škole u cijeloj BiH mirovna edukacija;
– Obezbjediti bolje uslove obrazovanje usklađivanjem sistema;
– Omogućiti mladima kreiranje prilika za sebe i druge;
– Ekonomsko osnaživanje, posebno žena, osjetljivih i deprivilegovanih kategorija društva;
– Kreirati strategiju poduzetništva;
– Stvaranje zajedničke burze rada na nivou BiH;
– Uspostaviti resursne centre;
– Organizovati mirovne kampove;
– Organizovati javne debate i okrugle stolove

Cilj je, dakle, da se u budućnosti insistira i radi na uspostavljanju gore navedenih standarda, a to podrazumjeva stvaranje dijaloga između svih nivoa vlasti, predstavnika nevladinih organizacija i građana svih pojedinaca koji žele normalan život, evropski put i uspješnu budućnost za sebe i svoju djecu.

Nacionalni dijalog u BiH ocijenjen je kao pozitivan pomak u ostvarivanju svega navedenog, te je predloženo da se on nastavi i u buduĆnosti , a već 18. novembra zakazan je nastavak aktivnosti u Zenici, gdje će biti definisan konkretan plan rada, te predložene nove aktivnosti.